Anglicizmi u našem jeziku: Ne učite engleski od nule
Ne počinjete učiti engleski jezik od nule
Koliko engleskih riječi koristite svakog dana, a da o njima uopće ne razmišljate kao o engleskim?
Kažete da ste imali dobar meeting, da vam treba feedback od šefa prije deadlinea, da ćete ići u shopping ili da vam je nešto baš cool.
Možda ste poslali email, kliknuli na link, provjerili update ili nekome rekli sorry.
U svim tim situacijama koristili ste riječi koje dolaze iz engleskog jezika ili su preko engleskog postale dio našeg svakodnevnog vokabulara.
I vjerovatno o tome niste ni razmišljali.
To je ono što često zaboravimo kada govorimo o učenju engleskog jezika.
Vaš engleski ne počinje prvom lekcijom u udžbeniku.
Ne počinje ni prvim časom u školi stranih jezika.
Počeo je mnogo ranije.
Počeo je kada ste prvi put čuli riječ weekend, kada ste poslali svoj prvi email, kada ste naučili šta znači online, kada ste na poslu prisustvovali prvom meetingu ili kada ste na društvenim mrežama pročitali nešto što je bilo cool, fake ili jednostavno viralno.
Možda to znanje nikada niste svjesno nazvali „znanjem engleskog“.
Ali ono je tu.
I upravo zato vjerujemo da kod odraslih učenika engleski često ne treba prvo napuniti novim znanjem.
Prvo ga treba aktivirati.
Engleski je već dio našeg svakodnevnog života
Engleski je danas prisutan gotovo svuda oko nas. Čujemo ga na internetu, društvenim mrežama, televiziji i u muzici. Koristimo ga na poslu, u tehnologiji, sportu, marketingu i svakodnevnoj komunikaciji.
Zato nije neobično da je veliki broj riječi iz engleskog jezika prešao u naš jezik.
Neke smo preuzeli gotovo direktno. Druge smo prilagodili našem izgovoru i pravopisu. Neke su se toliko udomaćile da više ni ne razmišljamo o njihovom porijeklu.
Tu dolazimo do zanimljive činjenice:
Možda već znate mnogo više engleskog nego što mislite.
To ne znači da već govorite engleski tečno.
Ali znači da vaše učenje ne počinje od nule.
A to je velika razlika.
Anglicizmi i internacionalizmi: koja je razlika?
Prije nego što pogledamo primjere, važno je napraviti malu razliku.
Anglicizmi su riječi i izrazi koji su iz engleskog jezika prešli u drugi jezik.
Internacionalizmi su riječi koje se pojavljuju u više jezika i često imaju sličan oblik i značenje u različitim jezicima. Mnoge od njih nisu izvorno engleske, ali ih danas prepoznajemo i koristimo upravo zahvaljujući međunarodnoj komunikaciji, nauci, tehnologiji, kulturi ili poslovanju.
Zato nije svaka riječ koju prepoznajemo u engleskom nužno „engleska riječ“ u strogom lingvističkom smislu.
Ali za vas kao učenika jezika postoji nešto mnogo važnije:
Kada već poznajete riječ u svom jeziku i zatim je prepoznate na engleskom, već imate jednu malu jezičku poveznicu.
Upravo takve poveznice mogu biti odlična polazna tačka za učenje.
Pogledajmo kako to izgleda u praksi.
1. Riječi koje prepoznajemo gotovo odmah
Postoje riječi koje su nam toliko poznate da ih bez problema povezujemo s engleskim:
marketing
dizajn – design
email
OK
vikend–weekend
šoping–shopping
tim – team
cool
kompjuter – computer
sendvič – sandwich
Naravno, neke od ovih riječi prilagodili smo svom jeziku, dok druge koristimo gotovo u originalnom obliku.
Ali kada ih čujete na engleskom, ne morate učiti njihovo značenje od nule.
Već postoji nešto u vašem mentalnom „jezičkom folderu“ što vam pomaže da ih prepoznate.
To je upravo ono što želimo iskoristiti u učenju.
2. Sport: engleski koji koristimo bez razmišljanja
Sport je jedno od područja u kojem smo kroz godine usvojili veliki broj riječi stranog porijekla.
U fudbalu, na primjer, svakodnevno koristimo riječi kao što su:
gol – goal
korner – corner
penal – penalty
ofsajd – offside
dribling – dribbling
trening – training
klub – club
tim – team
Kada gledamo utakmicu i komentarišemo šta se događa na terenu, možda ne razmišljamo o tome da koristimo riječi koje imaju engleske ekvivalente.
Za nas su one jednostavno dio jezika.
I upravo tu možemo napraviti zanimljivu vezu:
Ako već razumijete šta znače goal, corner, team ili training, onda ste već napravili nekoliko koraka u razumijevanju engleskog vokabulara.
3. Engleski na poslu: od meetinga do deadlinea
Ako radite u kancelariji, vodite tim, radite u marketingu, IT-ju, prodaji ili s međunarodnim klijentima, vjerovatno svakodnevno koristite riječi koje su povezane s engleskim jezikom.
Na primjer:
feedback
deadline
meeting
briefing
event
brand
online
update
file
link
click
startup
Za neke od ovih riječi imamo domaće ekvivalente.
Možemo reći sastanak umjesto meetinga, rok umjesto deadlinea ili ažuriranje umjesto updatea.
Ipak, u određenim poslovnim okruženjima engleske riječi toliko su prisutne da nam često prve padnu na pamet.
Ali ovdje se pojavljuje važna razlika.
Možda razumijete riječ deadline kada je čujete na poslu.
Ali možete li na engleskom objasniti da se rok pomjera?
Možda znate šta znači feedback.
Ali možete li kolegi reći da biste voljeli dobiti povratnu informaciju o svom radu?
Možda ste bili na stotinu meetinga.
Ali možete li na engleskom voditi sastanak, uključiti se u diskusiju ili jasno iznijeti svoje mišljenje?
Tu počinje put od pasivnog prema aktivnom znanju.
Ako želite više konkretnih primjera kako se to znanje koristi u stvarnim poslovnim situacijama, pogledajte i naš vodič o 10 poslovnih fraza na engleskom koje ćete koristiti u stvarnim situacijama.
4. Društvene mreže i pop-kultura
Društvene mreže dodatno su ubrzale ulazak engleskih riječi u naš svakodnevni govor.
Danas su nam poznate riječi kao što su:
selfie
hashtag
influencer
gamer
stream
meme
fake
chill
online
Neke od njih koristimo gotovo svakodnevno, dok druge razumijemo čim ih čujemo ili pročitamo.
To znači da naš kontakt s engleskim jezikom ne počinje tek kada sjednemo za sto i započnemo formalnu lekciju.
On se događa svaki dan.
Na telefonu.
Na poslu.
Dok gledamo seriju.
Dok slušamo muziku.
Dok čitamo vijesti.
Dok razgovaramo s prijateljima.
Engleski je već tu.
Ali prepoznati riječ nije isto što i znati je koristiti
Ovdje dolazimo do važne razlike.
Možda znate šta znači deadline kada ga pročitate.
Ali možete li ga sami upotrijebiti u rečenici?
Možda razumijete šta znači feedback.
Ali možete li na engleskom reći kolegi da biste voljeli dobiti feedback o svom radu?
Možda znate šta znači meeting.
Ali možete li samouvjereno voditi sastanak na engleskom, postaviti pitanje, prekinuti nekoga na profesionalan način ili se uključiti u razgovor?
Prepoznavanje je početak. Aktivna upotreba je sljedeći korak.
I upravo se tu nalazi razlika između pasivnog i aktivnog znanja jezika.
Ako vam je poznata situacija u kojoj razumijete mnogo više nego što možete izgovoriti, pročitajte i naš tekst Kako zvučati profesionalno na engleskom jeziku bez da prevodite u glavi.
Vaš engleski možda ne počinje od nule
U NAMA School vjerujemo da većina odraslih koji žele naučiti ili poboljšati engleski jezik već ima određeno znanje.
Možda ga ne koristite aktivno.
Možda ne znate kako ga organizovati.
Možda razumijete mnogo više nego što možete izgovoriti.
Možda vam riječi dolaze kada ih čujete, ali ne kada trebate sami nešto reći.
Zato vjerujemo da učenje jezika ne treba uvijek početi novim riječima, novim pravilima i novim lekcijama.
Ponekad prvo treba aktivirati ono što već znate.
Tek kada osvijestite svoje postojeće znanje, možete ga početi povezivati, širiti i koristiti s više sigurnosti.
To je posebno važno kod odraslih učenika.
Jer odrasla osoba ne dolazi na čas engleskog prazne glave.
Dolazi sa godinama iskustva, poslovnim situacijama, putovanjima, filmovima, muzikom, internetom, društvenim mrežama i razgovorima.
Sve je to dio njenog jezičkog iskustva.
Naš posao nije da se pravimo da ništa od toga ne postoji.
Naš posao je da to znanje pronađemo, aktiviramo i pretvorimo u jezik koji možete koristiti kada vam je zaista potreban.
A kada se to aktivno znanje počne razvijati, ono se vrlo brzo prenosi na stvarne situacije.
Na meeting.
Na prezentaciju.
Na razgovor s klijentom.
Na small talk prije sastanka.
Na video poziv na kojem odjednom više nemate vremena da u glavi prevodite svaku rečenicu.
Upravo o tome možete pročitati više u našim tekstovima o small talku na engleskom jeziku i video pozivima na engleskom jeziku.
Kako aktivirati engleski koji već znate?
Ne morate čekati da upišete novi kurs da biste počeli.
Možete početi danas.
1. Primijetite riječi koje već koristite
Napravite listu od 10 riječi koje svakodnevno koristite, a imaju englesku verziju.
Na primjer:
meeting, deadline, feedback, email, online, team, marketing, weekend, update, link.
Zatim pokušajte svaku riječ staviti u jednu potpunu rečenicu na engleskom.
Ne samo da je prepoznate.
Upotrijebite je.
2. Pretvorite pasivno razumijevanje u aktivno govor
Ako razumijete neku frazu kada je čujete, nemojte stati na tome.
Ponovite je naglas.
Zatim napravite svoju rečenicu.
Na primjer, ako razumijete pitanje:
“Can we move the meeting to Friday?”
pokušajte napraviti vlastitu verziju:
“Can we move the deadline to Monday?”
Tako vaš mozak počinje učiti da jezik ne samo prepoznaje, nego i proizvodi.
3. Povežite engleski sa svojim stvarnim životom
Nemojte učiti samo riječi koje nikada nećete koristiti.
Ako imate sastanke na engleskom, vježbajte sastanke.
Ako razgovarate s klijentima, vježbajte situacije s klijentima.
Ako trebate prezentirati, vježbajte prezentiranje.
Ako vam je najteži neformalni razgovor prije sastanka, vježbajte small talk.
Što je jezik bliži situaciji u kojoj vam stvarno treba, to ga je lakše aktivirati i zapamtiti.
4. Govorite prije nego što se osjećate potpuno spremno
Pasivno znanje se ne pretvara u aktivno samo čitanjem i slušanjem.
Morate ga koristiti.
To znači da ćete ponekad pogriješiti.
Zastati.
Tražiti riječ.
Reći nešto jednostavnije nego što ste planirali.
To nije znak da ne znate engleski.
To je dio procesa u kojem ga učite koristiti.
Koliko brzo možete poboljšati svoje znanje engleskog?
Ne postoji jedan odgovor za sve.
Brzina napretka zavisi od vašeg trenutnog nivoa, cilja, učestalosti vježbanja i toga koliko aktivno koristite jezik između časova.
Ali postoji jedna stvar koju često vidimo kod odraslih učenika:
Kada se aktivira znanje koje je već tu, napredak može djelovati mnogo brže nego kada pokušavate sve učiti od početka.
Ako već razumijete osnovni vokabular i možete pratiti jednostavan razgovor, fokus na aktivnoj upotrebi može vam pomoći da relativno brzo počnete govoriti sigurnije.
Zato ne pitajte samo:
„Koliko novih riječi trebam naučiti?“
Pitajte i:
„Koliko riječi koje već znam mogu početi aktivno koristiti?“
Tu često leži najveći potencijal za napredak.
Kako to izgleda u NAMA School?
U NAMA School ne želimo da samo „znate engleski“.
Želimo da ga možete koristiti.
Zato radimo na tome da postojeće znanje postane aktivno i funkcionalno.
To znači da ne učimo engleski samo kroz listu novih riječi i gramatička pravila.
Radimo kroz situacije u kojima vam je engleski stvarno potreban:
razgovore
sastanke
prezentacije
poslovnu komunikaciju
pisanje emailova
davanje i primanje feedbacka
small talk
komunikaciju s klijentima
online sastanke i video pozive
Jer cilj nije da jednog dana budete spremni koristiti engleski.
Cilj je da ga počnete koristiti sada.
Vaš engleski ne počinje od nule.
Pitanje je samo:
Šta ćemo uraditi sa znanjem koje već imate?
Često postavljana pitanja
Kako mogu odmah aktivirati pasivno znanje engleskog?
Počnite s riječima i frazama koje već razumijete. Izaberite pet do deset riječi koje često čujete, a zatim ih upotrijebite u vlastitim rečenicama. Još bolje, pokušajte ih koristiti u kontekstu svog stvarnog života: na poslu, u razgovoru ili pisanju.
Kako mogu vježbati engleski ako nemam s kim razgovarati?
Možete početi sami. Opišite naglas šta ste radili tog dana, prepričajte sastanak koji ste imali ili objasnite kako biste nekome predstavili svoj posao. Možete također snimiti kratku glasovnu poruku na engleskom i poslušati je kasnije. Cilj je da trenirate aktivno formiranje rečenica, a ne samo razumijevanje.
Koliko brzo mogu poboljšati svoj engleski?
To zavisi od vašeg trenutnog nivoa, cilja i vremena koje ulažete u vježbanje. Ako već imate dobro pasivno razumijevanje, fokusirana praksa govora i aktivne upotrebe može donijeti primjetan napredak brže nego pokušaj da ponovo učite sve od početka.
Da li trebam učiti nove riječi ili prvo aktivirati one koje već znam?
Najbolji pristup je kombinacija. Prvo je korisno aktivirati postojeće znanje, a zatim na njega dodavati novi vokabular. Tako nove riječi ne učite izolovano, nego ih povezujete s onim što već razumijete.
Kako mogu znati koliko engleskog već znam?
Možete početi našim kratkim kvizom i vidjeti koliko riječi već prepoznajete. Ali imajte na umu da poznavanje riječi nije isto što i sposobnost da je aktivno koristite. Prava procjena uključuje i razumijevanje, govor, slušanje i pisanje.
Kako da prestanem prevoditi u glavi?
Nemojte pokušavati silom izbaciti prevođenje iz glave. Umjesto toga, vježbajte česte fraze i jezičke obrasce u konkretnim situacijama. Što više puta koristite isti izraz u stvarnom kontekstu, to će vam brže početi dolaziti automatski. Više o tome pročitajte u našem tekstu o tome kako zvučati profesionalno na engleskom bez prevođenja u glavi.
Kako izgleda aktiviranje pasivnog znanja u NAMA School?
U NAMA School radimo kroz komunikaciju i stvarne situacije u kojima odraslima engleski zaista treba. Umjesto da samo učite nove riječi i pravila, koristite jezik kroz razgovor, poslovne situacije, sastanke, prezentacije i druge praktične zadatke. Cilj je da ono što već razumijete počnete sigurnije koristiti.
Mogu li poboljšati engleski i ako dugo nisam učio/la?
Da. Pauza od učenja ne znači da ste zaboravili sve što ste nekada znali. Mnogo toga može ostati u pasivnom znanju i ponovo se aktivirati kroz odgovarajuću praksu. Zato je često korisno prvo otkriti šta već znate, umjesto da automatski pretpostavite da morate početi od početka.
Želite otkriti koliko engleskog već znate?
Uradite naš kratki kviz i provjerite koliko riječi već prepoznajete.
A ako želite svoje postojeće znanje pretvoriti u sigurniju komunikaciju, upoznajte način rada NAMA School.